
Kada orezivati drveće: najbolje vreme za orezivanje stabala
Kada orezivati drveće zavisi od vrste stabla i od razloga za orezivanje. Za većinu listopadnih stabala najbolje vreme je period mirovanja, od kasne jeseni do ranog proleća, van dana sa jakim mrazom. Suve, polomljene i opasne grane uklanjaju se bez odlaganja, u bilo koje doba godine.
Tekst se odnosi na ukrasna, drvoredna i velika stabla u dvorištima, oko zgrada i na poslovnim kompleksima. Orezivanje voćaka je posebna, hortikulturna tema: tamo je cilj rod, pa važe drugačija pravila i rokovi. Ako imate voćnjak, posavetujte se sa voćarom ili agronomom.
Kada orezivati drveće: period mirovanja
Kada lišće opadne, stablo prelazi u mirovanje. Tada je struktura krošnje jasno vidljiva, pa arborista lakše procenjuje koje grane se ukrštaju, koje su suve, a koje nepotrebno opterećuju krošnju. Stablo u mirovanju ne troši energiju na rast lista, a rane počinju da zarastaju sa kretanjem nove vegetacije.
Zato je odgovor na pitanje kada se orezuje drveće za većinu ukrasnih vrsta jednostavan: od kasne jeseni do ranog proleća. Izbegavaju se dani sa jakim mrazom, jer je smrznuto drvo krto, kora se lakše cepa, a rad na zaleđenim granama je i za penjača manje bezbedan. Najbolji su suvi dani bez mraza.
Zimsko orezivanje ima još jednu prednost: radovi se završavaju pre sezone gnežđenja, pa je manji rizik da se uznemire ptice.
Javor, breza i orah: zašto se orezuju leti
Neke vrste krajem zime i u proleće snažno ističu sok iz svake rane. Najpoznatiji primeri su javor, breza i orah. Isticanje soka obično ne ugrožava zdravo stablo, ali rana dugo ostaje vlažna, sok se sliva niz koru, a vlasnik često pomisli da je stablo bolesno.
Zato ove vrste orezujemo leti, kada je list potpuno razvijen i kada sok znatno manje ističe. Leti se lakše vidi i kako krošnja izgleda pod punim listom, što pomaže kada treba podići krošnju iznad krova, staze ili parkinga.
I kod ostalih vrsta leti se rade manji korektivni zahvati: uklanjanje suvih grana, izdanaka i grana koje dodiruju fasadu ili oluk. Veći zahvati ostaju za period mirovanja.
Suve, polomljene i opasne grane: bilo kada
Pravilo o periodu mirovanja važi za planirano orezivanje. Kada je reč o bezbednosti, vreme se ne bira. Suva grana iznad krova, polomljena grana koja posle oluje visi u krošnji ili grana sa vidljivom pukotinom uklanjaju se odmah, bez obzira na mesec.
Takve grane često padaju bez upozorenja, pri vetru ili pod težinom snega. Ako primetite da je promena zahvatila veći deo krošnje, ili da su se na deblu pojavile gljive i pukotine, pročitajte naš tekst o tome kako prepoznati opasno stablo.
Kada se drveće ne orezuje: listanje i gnežđenje ptica
Najnepovoljniji trenutak za jako orezivanje je vreme listanja u proleće. Stablo je tada potrošilo veliki deo rezervi na otvaranje pupoljaka i formiranje novih listova, a kora se oko rane lakše odvaja. Jak rez u tom periodu stablo podnosi teže nego isti rez u mirovanju ili posle formiranja lista.
Drugo ograničenje je sezona gnežđenja ptica, uglavnom u proleće i rano leto. Propisi o zaštiti divljih vrsta zabranjuju uništavanje gnezda i uznemiravanje ptica u periodu razmnožavanja. U praksi to znači sledeće:
- planirano orezivanje radimo van sezone gnežđenja kad god je to moguće;
- pre rada pregledamo krošnju, a grane sa aktivnim gnezdom ne diramo ako zahvat nije neophodan;
- kada stablo ugrožava ljude ili imovinu, zahvat planiramo tako da se gnezda što manje diraju.
Pravila mogu da se razlikuju za pojedine vrste i lokacije. Ako niste sigurni šta je dozvoljeno, proverite kod nadležnog sekretarijata u Vašoj opštini ili gradu.
Koliko krošnje sme da se ukloni i kako se seče debela grana
Stablo se hrani preko lišća. Svaki rez smanjuje lisnu masu, pa se kod odraslih stabala u jednoj sezoni uglavnom ne uklanja više od otprilike četvrtine žive krošnje. Kod starih i oslabljenih stabala granica je niža. Ako je potrebno više, zahvat se deli na nekoliko sezona.
Debela grana se ne seče jednim rezom odozgo, jer bi se pod sopstvenom težinom odlomila i povukla traku kore niz deblo. Primenjuje se metoda tri reza:
- Podrez: sa donje strane grane, malo dalje od debla, pravi se plitak rez koji sprečava da se kora pocepa kada grana krene da pada.
- Gornji rez: nešto dalje od podreza grana se preseca odozgo i pada, bez cepanja kore.
- Završni rez: preostali batrljak uklanja se tik uz granski prsten, zadebljanje na mestu gde grana izlazi iz debla, bez zasecanja u njega.
Granski prsten sadrži tkivo koje zatvara ranu. Rez koji ga ošteti, kao i ostavljeni batrljak, otvaraju put truleži prema deblu. Iznad krovova i staza grane se ne puštaju da padnu, već se vezuju i spuštaju na užadima. Visoke krošnje dostižemo penjanjem uz užad ili iz dizalice sa korpom, zavisno od pristupa i stanja stabla.
Šta se ne radi: premazivanje rana i prekraćivanje krošnje
Premazivanje rana kalemarskim voskom, bojom ili drugim premazima nekada je bilo uobičajeno. Savremena arboristika ga ne preporučuje za ukrasna i velika stabla. Premaz ne ubrzava zarastanje, a ispod njega može da se zadrži vlaga u kojoj se razvijaju gljive. Stablo samo izoluje ranu, pod uslovom da je rez pravilno postavljen.
Prekraćivanje krošnje, odnosno sečenje svih grana na istu visinu, ne preporučujemo nikada. Stablo posle toga tera gust sloj brzih izdanaka koji su slabo vezani za granu, a velike rane na krajevima grana trule. Posle nekoliko godina stablo je gušće i opasnije nego pre zahvata.
Ako je stablo preveliko za mesto na kome raste, rešenje je stručno smanjenje krošnje rezovima na bočne grane ili, u nekim slučajevima, uklanjanje. Kako se donosi ta odluka objašnjavamo u tekstu seča ili orezivanje.
Kako da zakažete orezivanje
Pošaljite nam nekoliko fotografija stabla, celog i izbliza problematičnih grana, lokaciju i kratak opis onoga što se nalazi ispod i oko krošnje: krov, oluci, kablovi, automobili, ograda. Na osnovu toga dajemo okvirnu procenu i predlog termina, a tačnu ponudu posle izlaska na teren. Izlazak na teren može biti naplaćen, o čemu Vas obaveštavamo unapred.
Fotografije pošaljite preko kontakt forme, putem WhatsApp ili Viber poruke, ili nas pozovite na 063 353 101. Šta sve obuhvata usluga pročitajte na stranici orezivanje drveća.
Česta pitanja
Da li se drveće orezuje u jesen?
Da. Za većinu listopadnih stabala kasna jesen, posle opadanja lišća, otvara dobar period za orezivanje. Struktura krošnje je tada vidljiva, a stablo ulazi u mirovanje. Izuzetak su vrste koje snažno ističu sok, poput javora, breze i oraha, koje je bolje orezivati leti.
Da li drvo može da se orezuje zimi?
Može, i zima je za većinu ukrasnih i velikih stabala dobar period. Treba izbegavati dane sa jakim mrazom, jer je smrznuto drvo krto, kora se lakše cepa, a rad na zaleđenim granama je manje bezbedan. Najbolje je raditi suvim danima bez mraza.
Kada se orezuje orah?
Orah krajem zime i u proleće snažno ističe sok iz rana, pa ga je bolje orezivati leti, kada je list potpuno razvijen. Suve i polomljene grane uklanjaju se čim se primete, bez obzira na doba godine. Kod velikih oraha uz kuću grane se vezuju i spuštaju na užadima.
Da li treba premazati ranu posle orezivanja?
Kod ukrasnih i velikih stabala ne treba. Savremena arboristika ne preporučuje premaze, jer ne ubrzavaju zarastanje, a ispod njih može da se zadrži vlaga. Važnije je da rez bude pravilan: tik uz granski prsten, bez batrljka i bez oštećenja kore.
Koliko grana sme da se iseče odjednom?
Kod odraslog stabla se u jednoj sezoni uglavnom ne uklanja više od otprilike četvrtine žive krošnje, a kod starih i oslabljenih stabala manje od toga. Ako je potrebno veće smanjenje, zahvat se deli na nekoliko sezona, kako stablo ne bi izgubilo previše lisne mase.
Izvori
- pticesrbije.rs/umesto-gnezdenja-za-gacce-pocinje-sezona-unistavanja
- paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_prirode.html
Propisi i postupci se menjaju. Pre radova proverite aktuelna pravila u svojoj opštini ili kod nadležnog sekretarijata.
















